Nazad na vodič
AZTRENDEFRESNLRUITSQBSROKYDA

Ima li ropstva u Kur'anu?

Naročito na ateističkim forumima i u okruženjima za raspravu često viđamo kritike da Kur'an nije zabranio ropstvo, pa čak da, navodeći i ajete o ropstvu kao dokaz, ovo stanje ozakonjuje. Pa da li je stanje zaista onakvo kako misle protivnici Kur'ana?… Ispitajmo to.

Kad jedan po jedan ispitamo ajete o ropstvu ili o ljudima u tom stanju, vrlo jasno vidimo da Allah putem Kur'ana vjernicima nikada ne prikazuje ropstvo kao zakonito. Kad u nastavku nabrojimo i objasnimo ajete koji se odnose na temu, ovo stanje će se razumjeti mnogo jasnije. Naravno, treba se zadržati na razlogu nastanka ove ustaljene percepcije. Jer kako je ova nečovječna praksa, koja se u Kur'anu nikada ne opravdava, ali se nekako sve do našeg bliskog vremena živjela čak i u veoma civiliziranim (!) zemljama, našla sebi životni prostor u islamskoj praksi u ovom ili onom intenzitetu?

Odgovor na ovo pitanje možemo naći također u tome što su, davanjem prednosti izvankur'anskim izvorima nad Kur'anom, arapske ortodoksne škole proglasile svoju prevlast. Kao i kod mnogih pogrešnih praksi i razumijevanja objašnjenih na ovoj stranici, i ovo stanje je, iako je sama istina upravo suprotna ovome, dalo povoda da se ustali percepcija kao da se Kur'an barem ne protivi ropstvu.

Kur'anski ahlak je već na samom početku stav protiv svake prevlasti idola/taguta/gospodara. Da Kur'an, koji ljude usmjerava da žive u skladu s fitratom i časno, kao u svrsi stvaranja, i koji u društvu predviđa ljubav, milosrđe i mir, opravdava ropstvo, ionako je nezamislivo… Sada ispitajmo ajete u kojima se spominju teme o ropstvu.
Od ovih ajeta onaj koji protivnici Kur'ana najviše pokušavaju koristiti je 75. ajet sure En-Nahl… Objašnjenje ovog ajeta u dva različita prijevoda je ovakvo:

ar: ضَرَبَ ٱللَّهُ مَثَلًا عَبْدًا مَّمْلُوكًا لَّا يَقْدِرُ عَلَىٰ شَىْءٍ وَمَن رَّزَقْنَٰهُ مِنَّا رِزْقًا حَسَنًا فَهُوَ يُنفِقُ مِنْهُ سِرًّا وَجَهْرًا هَلْ يَسْتَوُۥنَ ٱلْحَمْدُ لِلَّهِ بَلْ أَكْثَرُهُمْ لَا يَعْلَمُونَ Ali Bulaç : Allah je (u vezi s ilahima koje Mu pridružujete) kao primjer naveo onoga koji ni za šta nema snage i koji je u tuđem vlasništvu, i onoga kome smo od Sebe dali lijepu opskrbu, pa od nje tajno i javno udjeljuje; jesu li ovi ikako jednaki? Hvala pripada Allahu; ali većina njih ne zna.

Ali Bulaç

Yaşar Nuri Öztürk : Allah je naveo ovakav primjer: Rob/kul koji ni za šta nema snage, u položaju tuđe stvari, i osoba koju smo od Sebe opskrbili lijepom opskrbom i koja od nje tajno i javno dijeli. Jesu li ovi isti?! Sve pohvale pripadaju Allahu, ali većina njih ne zna.

Yaşar Nuri Öztürk

Kao što se vidi, ajet je vrlo jasan i ni u jednoj svojoj riječi niti smatra ropstvo zakonitim niti postoji stanje otvoreno za pogrešno razumijevanje u tom smislu. Logička greška koju protivnici Kur'ana ne razumiju je ova. To što Kur'an govori o nekoj temi ne ozakonjuje tu temu. Štaviše, Kur'an u svakoj situaciji i mogućnosti podstiče vjernike da se stvore razne mogućnosti za robove u rukama onih koji nisu muslimani.

I opet često navođeni “Uzmimo 221. Ajet sure El-Bekara;”

وَلَا تَنكِحُوا۟ ٱلْمُشْرِكَٰتِ حَتَّىٰ يُؤْمِنَّ وَلَأَمَةٌ مُّؤْمِنَةٌ خَيْرٌ مِّن مُّشْرِكَةٍ وَلَوْ أَعْجَبَتْكُمْ وَلَا تُنكِحُوا۟ ٱلْمُشْرِكِينَ حَتَّىٰ يُؤْمِنُوا۟ وَلَعَبْدٌ مُّؤْمِنٌ خَيْرٌ مِّن مُّشْرِكٍ وَلَوْ أَعْجَبَكُمْ أُو۟لَٰٓئِكَ يَدْعُونَ إِلَى ٱلنَّارِ وَٱللَّهُ يَدْعُوٓا۟ إِلَى ٱلْجَنَّةِ وَٱلْمَغْفِرَةِ بِإِذْنِهِۦ وَيُبَيِّنُ ءَايَٰتِهِۦ لِلنَّاسِ لَعَلَّهُمْ يَتَذَكَّرُونَ

I ne ženite se mušrikinjama dok ne povjeruju. Robinja koja je povjerovala bolja je od mušrikinje -pa makar vam se ona [mušrikinja] jako dopadala-. I ne udajite za mušrike dok ne povjeruju; muški rob koji je povjerovao bolji je od mušrika -pa makar vam se on [mušrik] jako dopadao-. Oni pozivaju u vatru, a Allah Svojim znanjem poziva u džennet i na oprost. On ljudima izlaže Svoje Ajete, da bi se poučili i razmislili. (Bakara 221. Ajet)

Čitao sam tone tekstova koji, gledajući ajet i polazeći od rečenice “robinja koja je povjerovala”, tvrde da su konkubinat i ropstvo zakoniti. Da je učinjena velika greška razumjet ćemo kad napišemo tekst ajeta:

Robovi bolji od gospodara

Izrazi “eme cariye i abd/rob” koji se spominju u ajetu vezani su “veznikom ve” za izraze “müşrikatun” i “müşrikiyn”. Kad je predmet poređenje, ispostavlja se da su ove “robinje i robovi” robinje i robovi u rukama mušrika. U suštini, ispravan izraz treba biti ovakav;

Ne samo da ropstvo ne smatra zakonitim, nego se “ovaj ajet koji robove u rukama mušrika u potpunosti smatra mnogo boljim od njihovih gospodara” na većini ateističkih platformi predstavlja kao ajet koji ozakonjuje ropstvo. Navedimo o ovoj temi opet dva različita prijevoda.

Ali Bulaç : Ne ženite se mušrikinjama dok ne povjeruju; robinja koja vjeruje, -pa makar vam se ona dopadala- bolja je od mušrikinje. I ne udajite za mušrike dok ne povjeruju; rob koji vjeruje, -pa makar vam se on dopadao- bolji je od mušrika. Oni pozivaju u vatru, a Allah Svojom dozvolom poziva u džennet i na oprost. On ljudima objašnjava Svoje ajete. Može se očekivati da će se poučiti i razmisliti.

Ali Bulaç

Yaşar Nuri Öztürk : Ne ženite se mušrikinjama dok ne povjeruju. Žena koja je povjerovala, a lišena je svoje slobode, od mušrikinje je – pa makar vam se mušrikinja dopadala – mnogo bolja. I ne stupajte u brak s mušricima dok ne povjeruju. Rob koji je povjerovao od mušrika je – pa makar vam se on dopadao – mnogo bolji. Ovi mušrici vas pozivaju u vatru. A Allah vas, Svojom dozvolom, poziva u džennet i na oprost. I Svoje ajete ljudima jasno saopćava, da bi mogli razmisliti i poučiti se.

Yaşar Nuri Öztürk

Kao što se sasvim jasno vidi, ni u ovim ajetima nikako nema izraza koji ozakonjuje ropstvo ili na njega zatvara oči, kako protivnici Kur'ana misle. U ajetu se poređenjem opisuju kriteriji izbora bračnog druga za vjernike prije braka…

Dok je Allah u Svom uzvišenom Kur'anu čak i Svom poslaniku, kojeg je kao poslanika poslao čovječanstvu za primjer, naredio da nikada druge ljude ne čini svojim robovima/kulovima, reći da u Kur'anu postoji ropstvo prava je pomrčina razuma.

Ali Imran, 79 ajet…

مَا كَانَ لِبَشَرٍ أَن يُؤْتِيَهُ ٱللَّهُ ٱلْكِتَٰبَ وَٱلْحُكْمَ وَٱلنُّبُوَّةَ ثُمَّ يَقُولَ لِلنَّاسِ كُونُوا۟ عِبَادًا لِّى مِن دُونِ ٱللَّهِ وَلَٰكِن كُونُوا۟ رَبَّٰنِيِّـۧنَ بِمَا كُنتُمْ تُعَلِّمُونَ ٱلْكِتَٰبَ وَبِمَا كُنتُمْ تَدْرُسُونَ

Nijedan čovjek kome je ALLAH dao knjigu, mudrost i vjerovjesništvo ne poziva narod sebi govoreći: ‘Poslije ALLAHA i meni robujte.’ Naprotiv, kaže: ‘Budite robovi koji se posvećuju svom Gospodaru prema knjizi koju učite i podučavate’

To jest, kao što je u ajetu izraženo, velika je greška misliti da se iz teksta koji naređuje da niko, uključujući i vjerovjesnika, ne smije ni riječ o ropstvu spomenuti mogu izvesti značenja koja ropstvo smatraju zakonitim.

<!-- editor -->Kur'an, koji ropstvo strogo zabranjuje i poziva na oslobađanje robova,<!-- /editor --> određuje i takvaluk kao kriterij superiornosti i rangiranja ljudi među sobom. Prema tome, ljudi će se ocjenjivati ne zbog rase, boje ili neke druge osobine, nego samo prema svojoj vrlini / takvaluku.

يَٰٓأَيُّهَا ٱلنَّاسُ إِنَّا خَلَقْنَٰكُم مِّن ذَكَرٍ وَأُنثَىٰ وَجَعَلْنَٰكُمْ شُعُوبًا وَقَبَآئِلَ لِتَعَارَفُوٓا۟ إِنَّ أَكْرَمَكُمْ عِندَ ٱللَّهِ أَتْقَىٰكُمْ إِنَّ ٱللَّهَ عَلِيمٌ خَبِيرٌ

O narode, stvorili smo vas od jednog muškarca i jedne ženke i podijelili smo vas na rase i plemena da se međusobno upoznate. Kod Allaha je najvrjedniji od vas onaj koji je najvrliji među vama. Allah je onaj koji zna, koji je obaviješten……. (Sura El-Hudžurat, 13)

U vezi s temom, jedan od najvažnijih razloga percepcije da stanje ropstva postoji u Kur'anu je i utjecaj arapske bliskoistočne kulture na koju se stalno žali. Pisci prijevoda koji su pod utjecajem ove nazadne i bigotne škole, umjesto da stave Kur'an u središte i gledaju događaje i druge izvore, smjestili su u Kur'an ono što je u ovim vrlo slabim i pogrešnim izvorima… Kao u temama da u Kur'anu nema ženidbe djevojčicama u dječijoj dobi ili da u Kur'anu nema tučenja žena…

<!-- editor --> U Kur'anu se spominju riječi rob i robinja; jer je ropstvo bilo stvarnost vremena u kojem je Kur'an objavljen i tadašnjeg svijeta. Međutim, Kur'an ovu stvarnost ne ozakonjuje; naprotiv, kao u 32. ajetu sure En-Nur u nastavku, naređujući da se i robovi i robinje vjenčaju, priznaje im ljudsko dostojanstvo i u mnogim ajetima poziva na oslobađanje robova… <!-- /editor -->

ar: وَأَنكِحُوا۟ ٱلْأَيَٰمَىٰ مِنكُمْ وَٱلصَّٰلِحِينَ مِنْ عِبَادِكُمْ وَإِمَآئِكُمْ إِن يَكُونُوا۟ فُقَرَآءَ يُغْنِهِمُ ٱللَّهُ مِن فَضْلِهِۦ وَٱللَّهُ وَٰسِعٌ عَلِيمٌ Yaşar Nuri Öztürk : Vjenčajte neoženjene/udove među vama, a i one kojima stanje dopušta od vaših muških sluga i vaših sluškinja. Ako su siromašni, Allah će ih Svojom dobrotom obogatiti. Allah je Vâsi’, Alîm.

Yaşar Nuri Öztürk

Ali Bulaç : Vjenčajte one među vama koji nisu u braku, i dobre od vaših robova i vaših robinja. Ako su siromašni, Allah će ih obogatiti iz Svoje dobrote. Allah je (posjednik) širok(e blagodati), onaj koji zna.

Ali Bulaç

Ukratko rečeno, Kur'an među ljudima nikada ne opravdava niti smatra zakonitim odnos gospodar – rob. Cijelo čovječanstvo je samo i samo Allahov abd (kul). Među ljudima nikada ne može biti podjele gospodar – rob. Kur'an hrabri i podstiče vjernike u smislu oslobađanja čak i robova društava ili ljudi koji nisu vjernici… Sura El-Beled, 12. i 13. ajet…

وَمَآ أَدْرَىٰكَ مَا ٱلْعَقَبَةُ فَكُّ رَقَبَةٍ

Šta ti govori šta je strmi uspon? To je odrješivanje veza onoga čija je sloboda okovana.

لَّيْسَ ٱلْبِرَّ أَن تُوَلُّوا۟ وُجُوهَكُمْ قِبَلَ ٱلْمَشْرِقِ وَٱلْمَغْرِبِ وَلَٰكِنَّ ٱلْبِرَّ مَنْ ءَامَنَ بِٱللَّهِ وَٱلْيَوْمِ ٱلْـَٔاخِرِ وَٱلْمَلَٰٓئِكَةِ وَٱلْكِتَٰبِ وَٱلنَّبِيِّـۧنَ وَءَاتَى ٱلْمَالَ عَلَىٰ حُبِّهِۦ ذَوِى ٱلْقُرْبَىٰ وَٱلْيَتَٰمَىٰ وَٱلْمَسَٰكِينَ وَٱبْنَ ٱلسَّبِيلِ وَٱلسَّآئِلِينَ وَفِى ٱلرِّقَابِ وَأَقَامَ ٱلصَّلَوٰةَ وَءَاتَى ٱلزَّكَوٰةَ وَٱلْمُوفُونَ بِعَهْدِهِمْ إِذَا عَٰهَدُوا۟ وَٱلصَّٰبِرِينَ فِى ٱلْبَأْسَآءِ وَٱلضَّرَّآءِ وَحِينَ ٱلْبَأْسِ أُو۟لَٰٓئِكَ ٱلَّذِينَ صَدَقُوا۟ وَأُو۟لَٰٓئِكَ هُمُ ٱلْمُتَّقُونَ

Dobrota nije u tome da okrećete svoja lica prema istoku ili zapadu. Dobri su oni koji vjeruju u ALLAHA, u ahiretski dan, u meleke, u knjigu i u vjerovjesnike; rado daju novčanu pomoć rodbini, siročadi, potrebitima, putnicima koji su ostali na putu, prosjacima i za oslobađanje robova; pažljivi su prema namazu, daju zekat, drže svoju riječ kad se dogovore; odupiru se teškoći, muci i nepravdi. Eto, to su oni koji su ispravni, i to su oni koji su vrli. (Sura El-Bekara, 177)